Ukoliko u narednih mjesec dana vrh vlasti ne ispoštuje koalicioni sporazum koji se odnosi na poboljšanje položaja Bošnjaka, ja više neću imati razloga da budem u Vladi. Neću da budem samo fikus, koji ne može da pomogne svojim sunarodnicima. To je, za “Novosti”, poručio Dr Sulejman Ugljanin, predsjednik Stranke demokratske akcije Sandžaka i ministar bez portfelja, koji podseća da je kooalicioni sporazum potpisao sa SNS i SPS još u januaru, “ali dosad ništa od toga nije realizovano”. Šta, konkretno, očekujete da Vlada učini? Tražimo maksimalno uključenje Bošnjaka u sve državne i javne institucije, u skladu s proporcionalnim sastavom na lokalnom ili državnom nivou. Želimo punu integraciju u sve državne institucije. To je, valjda, neophodni minimum da bi se Bošnjaci osjećali kao građani ove zemlje i da bi u nju imali poverenje. Pa i sama Srbija bi na integraciji trebalo da insistira. Jeste li razgovarali sa koalicionim partnerima o tim zahtevima? Na tome stalno insistiram, ali nisam naišao na razumevanje. Upozoravam da smo se po pitanju prava Bošnjaka vratili u 1992. godinu. Svi u regioni su, uglavnom, rešili svoje nacionalno pitanje, a Bošnjaci nisu ni počeli. Minimum je da država sada pokaže želju da se prema Bošnjacima odnosi kao prema svojim građanima i da im omogući da se kroz institucije izbore za bolji život. Ako se to ne sprovede, država će pokazati da meni kao zastupniku bošnjačkih interesa nije mjesto u vladi. Koliko ste do sada učinili na razvoju najsiromašnijih opština, što vam je glavni zadatak u Vladi? Kao ministar bez portfelja inicirao sam osnivanje Kancelarije za održivi razvoj najnerazvijenijih opština. Formirali smo stručan i efikasan tim i imamo izvanredne rezultate. Stvorili smo ambijent za investicije u 46 najugroženijih opština u Srbiji. Šta ste učinili da privučete ulagače? Sve te opštine sada imaju uređena urbanističko-plansku i katastarsku dokumentaciju, pomažemo im u izradi projektne dokumentacije, a uveli smo im i elektronske uprave. To sve, kao i izgradnja putne infrastrukture, suštinski su preduslovi za privlačenje investitora. Kada će građani osetiti konkretan boljitak? Siromašna područja se prazne i gase… Investitori su počeli da dolaze što povećava zaposlanost i zadržava mlade ljude da ostanu u zavičaju. Radimo i na njihovom povratku iz razvijenijih gradskih centara, tako što stimulišemo sve mlade stručnjake da se vrate i pokrenu biznis u svom gradu. Do sada smo putem konkursa vratili 21 stručnjaka, a nastavićemo to svake godine. Cilj je da ožive obdaništa, da škole budu pune i da se zasnivaju porodice i u sada nerazvijenim dijelovima zemlje. Koje zemlje su zaiteresovane za ulaganje u siromašna područja? Dovodimo čitave ekskurzije privrednika iz Iraka, Turske, Rusije, arapskih zemalja kako bi našli interes da ulažu u Srbiju. Sa kompanijama iz Bahreina smo, primjera radi, već sklopili posao za otkup mleka i mliječnih proizvoda iz Sjenice, a kupovaće i vodu iz Ivanjice. Predvodio sam jaku privrednu delegaciju i posjetili smo najveća izvorišta nafte u Iraku. Šanse za saradnju su velike – od proizvodnje dečje odeće za iračko tržište, pa do izgradnji termoelektrana na naftu i gas. Sa turskom sklapamo jake poslove za proizvodnju dijelova za traktore i kamione, a uključen je i IMT i firme iz Čačka. Kakav je ekonomski i politički uticaj Turske na Srbiju? Turska je šesta ekonomija u Evropi, a šesnaesta u svetu. Mi mislimo da smo mnogo važni za Tursku, a, ustvari, je to zanemarljivo. Srbija bi sama trebalo da iskoristi to što je Batočina na pola puta između Minhena i Istanbula i da što više privučemo turske privrednike. Da ih motivišemo da prebace proizvodnju i u Srbiju i da izvoze proizvode u Rusiju, Belorusiju, Kazahstan pod izuzetno povoljnim carinskim uslovima. Tu je naša šansa. Turska pokazuje interesovanje i za odnose Srbije i BiH, pa čak i za odnose unutar islamske zajednice u našoj zemlji… Više Bošnjaka živi u Turskoj nego u Sandžaku i BiH. Tako da Turska ima i svoj interes da poboljša političku klimu za suživot Srba i Bošnjaka, kako bi nestale predrasude u našim međusobnim odnosima. Ali, Turska se pokazala kao neuspješna u rješavanju spora unutar islamske zajednice. Pokušaj da Turska i Vlada Srbije riješe taj sukob propao je i nadam se da se više politika u vjerska pitanja neće ni miješati. To mora da se prepusti vjerskim zajednicama koje će vremenom da pronađu rješenje. Verujete li da će Srbija dobiti datum za početak pregovora? Dobijanje datuma je od velike važnosti. To bi nam omogućilo da koristimo evropske razvojne fondove. EU je naša buduća savezna država. Do pre 20 godina smo živjeli u SFRJ, a budućnost nam je EU. Zato mora da nam bude cilj da zauzmemo svoje mesto i što bolju poziciju da bismo mogli da jrešavamo krupna ekonomska i politička pitanja. Ali, moramo još da se potrudimo da bismo dobili datum. Kao da niste sigurni da će nam Brisel dati zeleno svjetlo? Pozitivnu odluku svi očekujemo. Ali, Evropa veruje činjenicama, a ne pričama. Nužno je da se primeni Briselski sporazum, i to moraju da shvate i Srbi sa Kosova i svi u Srbiji koji svojim neodgovornim ponašanjem predstavljaju prepreku evropskom putu. A takvih ima čak i u tužilaštvu, policiji, sudstvu… Šta je realnija opcija u Srbiji – rekonstrukcija vlade ili vanredni izbori? Ni jedno ni drugo. Ova vlada je veoma uspešna i odražava raspoloženje građana. Sukobili smo se sa stvarima koje niko prije nije smio ni da čačne – od borbe protiv korupcije do hrabrog rješavanja kosovskog pitanja. Bez obzira na to da li ću ostati u Vladi ili ne, smatram da ona treba da ostane ceo mandat i da završi krupne započete poslove. (Novosti)