Poštovani učesnici, dragi gosti, uvaženi predstavnici medija, velika mi je čast i zadovoljstvo da vas pozdravim i otvorim današnju Konferenciju, četvrtu po redu, o mogućnostima održivog razvoja nedovoljno razvijenih područja u Srbiji. Kao i prethodne, i ovu posvećujemo našim naporima da vratimo život u 46 najsiromašnijih opština u Srbiji u kojima živi gotovo milion ljudi, da tamo stvorimo stimulativni ekonomski ambijent, da otkrijemo investitorima velike mogućnosti, da nađu svoj interes za investiranje da zaposlimo ljude, da mlade vratimo u rodna mesta, da sprečimo pražnjenje nekih od najlepših dijelova zemlje i od korisnike socijalne pomoći pretvorimo u poreske obveznike. To su naši glavni ciljevi, to je posao kojim se Kancelarija za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja i ja lično bavimo već petu godinu. I to je posao za koji nam treba pomoć cijele naše Vlade, Evropske unije, Ujedinjenih nacija i investitora iz zemlje i inostranstva. U inače osiromašenom državnom budžetu, naš udeo je više nego skroman, 0,04 odsto, ili nešto više od četiri miliona eura godišnje. Smislili smo više načina da taj novac uložimo na najbolji mogući način, o čemu će detaljnije biti riječi danas. Zato smo i pokrenuli saradnju sa Fakultetom organizacionih nauka, jer nam je, kao što neko reče, potrebna magija da nešto konkretno uradimo sa malim budžetom. Naravno, magija Fakulteta organizacionih nauka je u njihovom znanju, stručnosti i posvećenosti zadatku i prije svega u dobroj organizaciji. A taj zadatak je program održivog razvoja od 2014. do 2020. godine. Vremenski okvir nije izabran slučajno. On je u skladu sa evropskim finansijskim programima i planovima. Želja nam je da Evropa dođe ovde, posebno u nerazvijena područja i da Evropa ovde prepozna sebe. Možda taj cilj zvuči previše ambiciozno, ali ako udružimo napore i iskreno se posvetimo održivom razvoju, izvodljivo je, i to na opšte zadovoljstvo, siguran sam. Još jednom vas sve od srca pozdravljam i želim uspjeh u današnjem radu i u budućnosti. Hvala vam na pažnji. Obraćanje ministra dr Sulejmana Ugljanina na završetku Konferencije o Programu održivog razvoja nedovoljno razvijenih područja u Republici Srbiji 2014-2020., Palata Srbija, 11. decembar 2013. Poštovani učesnici, dragi gosti, cijenjeni predstavnici medija, prvo bih vam svima zahvalio što ste se odazvali pozivu da učestvujete i pratite našu Konferenciju i nadam se da će kraj današnjeg skupa posvećenog mogućnostima za što sadržajniji i efikasniji održivi razvoj najsiromašnijih područja, biti novi početak u našem posvećenijem odnosu prema ovoj temi. Četvrtu godinu za redom, cilj ovih naših skupova je ostao isti. Kao što sam rekao na početku današnjeg rada, taj cilj je vraćanje života u 46 najsiromašnijih opština u Srbiji u kojima živi gotovo milion ljudi. To, ponoviću, možemo postići stvaranjem stimulativnog ekonomskog ambijenta, upoznavanjem investitora sa velikim mogućnostima u tim područjima, zapošljavanjem ljudi, vraćanjem mladih u rodna mjesta, sprečavanjem pražnjenja nekih od najlepših i po ekonomskom potencijalima bogatim dijelovina zemlje i pretvaranjem korisnika socijalne pomoći u poreske obveznike. To što je cilj isti već četiri godine znači da ga nismo još ostvarili, ali i da od njega ne odustajemo, bez obzira na sve teškoće koje imamo u njegovom ostvarivanju. A one nisu male. Iz budžeta naše Kancelarije za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja za 46 opština svrstanih u izrazito nedovoljno razvijena područja na osnovu uredbe Vlade iz 2012. godine, godišnje po stanovniku imamo 424 dinara, ne računajući troškove rada Kancelarije. Starost stanovništva u najvećem broju opština je iznad proseka Srbije. Radno sposobni čine 65% ukupnog stanovništva, a radi 28,9%. Prosečna stopa nezaposlenosti je 47,4%, a prosečna zarada je 27.313 RSD (oko 240 EUR) u 2012. godini. Skrećem pažnju na ove podatke, jer to je ono što moramo da promenimo kako bismo postigli pomenuti cilj. Uprkos tome, nije neskromno ako vam kažem da je Kancelarija, što sama, što u saradnji sa ministarstvima i međunarodnim institucijama i organizacijama, domaćim i stranim donatorima i investitorima, do sada učinila puno u uslovima u kojima radi. Ono što je možda najvažnije u našem radu je da idemo u susret problemima i rešavamo ih koliko nam mogućnosti dozvoljavaju. I mislimo unapred. Jedno od takvih razmišljanja je i naša saradnja sa Fakultetom organizacionih nauka čiji su profesori iskoristili svoje znanje i iskustvo i sačinili Program održivog razvoja nedovoljno razvijenih područja u Republici Srbiji 2014-2020. godine. Znači za isti period za koji Evropska unija pravi svoje finansijske planove i fondove. To će našim nerazvijenim područjima omogućiti da, svojim kvalitetnim projektima za čiju izradu ćemo im, kao i do sada, pružiti punu pomoć, konkurišu za ta sredstva. Evropska unija je opredelila 35 odsto svojih fondova za regionalni razvoj, a na taj novac isključivo pravo imaju nerazvijeni. To je, priznaćete, velika šansa za naša najsiromašnija područja. I zato ono što radimo jeste da lokalnim zajednicama pomognemo da po svojim prioritetima sačine projkte po evropskim standardima. Da, kako sam rekao na početku Konferencije, Evropa ovde prepozna sebe i deluje onako kako to radi u drugim zemljama. Da bismo se za to pripremili, morali smo da krenemo od nule u svim nerazvijenim opštinama u poslednjih pet godina. Od obrazovanja ljudi koji rade na lokalu, od izrade katastara, investicione i projektno-tehničke dokumentacije uvođenja elektronskih matičnih knjiga, čime smo im pomogli da stvore preduslove da dobiju sredstva, kredite, donacije i investicije iz zemlje i inostranstva. A uradili smo još nešto, što smatram veoma važnim, a nije finansijske prirode. Uspostavili smo direktan kontakt sa lokalnim zajednicama, sa ljudima koji tamo žive i rade. Time smo s jedne strane Vladu Srbije približili tim ljudima, a s druge im pokazali da nisu zaboravljeni i da će imati svoju šansu u budućnosti. Tu šansu smo im već ponudili nizom projekata ove godine i planiranih za sledeću, o kojima ste čuli danas. Posebno je značajno što smo na mnogim projektima radili i planiramo u 2014. godini da radimo u saradnji - osim sa našim ministarstvima, vladinim i nevladinim organizacijama i sa međunarodnim institucijama, organizacijama i stranim vladama i svim razvojnim agencijama tih državama. Na kraju, ono što želim je da ova Konferencija postigne nekoliko ciljeva: prije svega da podigne svijest svih nadlježnih u zemlji o značaju održivog razvoja, da institucije u Srbiji, ministarstva, agencije, kancelarije, kojima je održivi razvoj posao rade zajedno i sinhronizovano, da nerazvijenima pomognemo da dobiju sredstva iz evropskih i svih drugih dostupnih fondova, da u Srbiji dobiju znatno više od 5,99 odsto na osnovu mjera i podsticaja regionalnog razvoja, bar 35 odsto koliko za to EU daje. Jer ako nerazvijeni ostanu takvi, cela zemlja će biti sve siromašnija, kao kad na soliteru procuri krov i to bude briga samo onih na poslednjem spratu, voda će sigurno doći i do prizemlja. Zato je, ponavljam, naš cilj da vratimo život u nerazvijena područja, da istovremeno razvijeni postaju razvijeniji i da tako cela zemlja krene napred, ka Evropi, na način na koji se tamo jedino stiže. I još nešto. Imam poruku i za medije koji su danas pratili Konferenciju. Nerazvijenost, siromaštvo i nezaposlenost su najveći problemi u zemlji. Oni su višestruko teži u nerazvijenim područjima. Pažnja koju mediji mogu da im posvete, bar u meri u kojoj se bave istim problemima u drugim delovima zemlje, mnogo bi pomogla da se svest ljudi, a pre svega odgovornih i onih koji mogu da pomognu, podigne na viši nivo. Hvala vam na pažnji.
Poslednje vijesti
Danas je održana Press konferencija SDA Sandžaka povodom održavanja skupa “Za pravnu sigurnost i evropsku budućnost” zakazanog za 17. januar 2014. godine u Novom Pazaru. Tema Press konferencije je ostvarivanje prava Bošnjaka i realizacija Koalicionog sporazuma o ulasku SDA Sandžaka u Vladu Srbije. Na Press konferenciji su govorili potpredsjednik Stranke Fuad Baćićanin, potpredsjednici Stranke i narodni poslanici Bajro Gegić i Enis Imamović. Istaknuto je da održavanje najavljenog skupa ima za cilj da podsjeti našu a i širu javnost u Republici Srbiji da je prošlo 5 godina, a da državni organi nisu ništa učinili da pronađu nalogodavce oružanog upada i procesuiraju direktne izvršioce više teških ubistava u pokušaju, uključujući i pokušaj ubistva predsjednika SDA Sandžaka i ministra u Vladi Srbije dr. Sulejmana Ugljanina u službenim prostorijama SDA Sandžaka. O hronologiji ovog događaja govorio je potpredsjednik Stranke zadužen za Resor kultura Fuad Baćićanin, koji je u to vrijeme bio Generalni sekretar Stranke i očevidac. On je zaključio da “SDA Sandžaka kao manjinska bošnjačka stranka izražava očekivanja da se nakon punih 5 godina rasvijetli i ovaj događaj i da će se riješiti još mnoga nerasvijetljena ubistva i drugi oblici organizovanog kriminala u Sandžaku”. O problemima u ostvarivanju prava Bošnjaka na obrazovanje na maternjem jeziku govorio je Bajro Gegić, potpredsjednik Stranke zadužen za Resor nauka, koji je istakao: Na papiru imamo sve, a u praksi gotovo da nemamo ništa. Međutim, iako svi pozitivni zakonski propisi nedvosmisleno kažu da se obrazovanje izvodi na srpskom, a za pripadnike nacionalnih manjina na maternjem jeziku te manjine mi do dan danas nismo uspjeli da obezbjedimo da djeca Bošnjaka konzumiraju to pravo. Iako je Vlada donijela zaključak da se nesmetano odvija nastava na bosanskom jeziku i do danas to nije zaživelo zahvaljujući opstrukciji direktora nekih škola. Mi tražimo da ministar prosvjete omogući bošnjačkoj djeci pravo na obrazovanje na maternjem jeziku. Govoreći o realizaciji Koalicionog sporazuma između SDA Sandžaka i partnera iz vladajuće koalicije potpredsjednik Stranke zadužen za Resor politika Enis Imamović je istakao da je “Odredbama Koalicionog sporazuma predvidjeno dostizanje djelotvornog učešće Bošnjaka u javnom životu u Srbiji.Međutim, stanje u državnim organima kao što su MUP, BIA, pravosuđe, carina, inspekcijske službe i drugim organima sa javnim ovlašćenima još uvijek je daleko od usklađenosti sa strukturom stanovništva u gradovima u Sandžaku”. On je rekao da je cilj ulaska SDA Sandžaka u Vladu da zajedno sa koalicionim partnerima rješava brojne probleme a da do danas ništa nije postignuto na realizaciji ciljeva tog sporazuma i obavjestio da će SDA Sandžaka, na zakazanoj sjednici Glavnog odbora u petak 17. januara razmatrati stepene realizacije tog sporazuma i naglasio: “Kao Stranka koja je registrovana i zakonom ovlašćena da se bavi pitanjem Bošnjaka u Srbiji, nosimo legitimitet i legalitet da otvaramo i predlažemo rješenja za probleme koji tište Bošnjake”. Predstavnici SDA Sandžaka su istakli da žele da skrenu pažnju ovoj Vladi i ostalim državnim organima na problem sa kojima se susreću Bošnjaci i drugi građani u Sandžaku, kao i na neodgovorno ponašanje Vladinih institucija koje djeluju u ovom dijelu Srbije. Na ovaj način SDA Sandžaka želi da pomogne Vladi Srbije da uspostavi pravnu sigurnost građanima Novog Pazara, Sandžaka i Srbije i tako otkloni sve prepreke za ulazak u Evropsku Uniju je zaključak sa današnje Press konferencije.
SDA Sandžaka održala je pripremne skupove za predizbornu kampanju u Novom Pazaru, Tutinu, Priboju, Prijepolju i Sjenici na kojima je upoznala članstvo i goste sa predizbornim programom i izbornom platformom. Na skupovima su govorili predsjednik SDA Sandžaka i ministar u Vladi Republike Srbije dr Sulejman Ugljanin i potpredsjednici Stranke i narodni poslanici Bajro Gegić i Enis Imamović. Glavna poruka sa ovih skupova je pravna sigurnost i evropska budućnost koji znače i održivi ekonomski razvoj za Sandžak i nerazvijena područja.
Stranka demokratske akcije Sandžaka se obratila Evropskoj Uniji, Organizaciji za bezbjednost i saradnju u Evropi, Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim institucijama i ukazala na diskriminaciju državnih organa prema Bošnjacima prilikom imenovanja sudija i tužilaca u Sandžaku.
Manjinska poslanička grupa "SDA Sandžaka-PDD" podnijela je danas Narodnoj skupštini Republike Srbije na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku Rezoluciju za rješavanje statusa nacionalnih manjina u Republici Srbiji.
Danas se navršava 22 godine kada je u Štrpcima, 27. februara 1993. godine iz voza 671 koji je saobraćao na relaciji Beograd – Bar oteto, mučeno i ubijeno 18 Bošnjaka, jedan Hrvat i jedno lice nepoznate nacionalnosti.
Predstavnici Bošnjačkog nacionalnog vijeća sastali su se danas sa predstavnicima ekspertske grupe koju je angažovala Evropska komisija za praćenje ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Srbiji.
Predstavnici vlada, parlamenata i općina iz pet zemalja Zapadnog Balkana uz podršku predstavnika Evropskog parlamenta su u Mariboru, 3. i 4. septembra, potpisali memorandum o suradnji u oblasti turizma i prekogranične saradnje. Cilj je definisanje strategije za razvoj turizma i definisati turističku ponuda prekogranične regije koja obuhvata dijelove Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Srbije, i na taj način pokušati privući turiste i obezbjediti sredstva za razvoj turističke infrastrukture zemalja Balkanske regije.
Danas je u Sandžaku počeo program obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka svečanom akademijom u Sjenici.Svečana akademija Dan Sandžaka je započela učenjem Fatihe i minutom šutnje odavajuci poštu nevino stradalim žrtvama terorističkih napada u Ankari i Parizu.
Poslanici SDA Sandžaka su na današnjem zasjedanju Parlamenta podržali prijedlog Zakona o potvrđivanju evropske okvirne konvencije o prekograničnoj saradnji između teritorijalnih zajednica ili vlasti.