Potpredsjednik SDA Sandžaka i narodni poslanik Enis Imamović, dao je 24.9.2014.godine intervju dnevnom listu"Politika".
Intervju vam prenosimo u cijelosti.
POLITIKA: Kako je došlo do ove posete Južnom Tirolu, na čiji poziv?
Imamović: Lično sam zahvalan RAD-u (Regionalna akademija za demokratiju) što me je uključio u program koji je u svom okviru obuhvatao i studijsku posjetu Južnom Tirolu.
Imajuci u vidu definiciju tog regiona, njegovu sličnost sa Sandžakom, položaj, značaj i uspješnost tog regiona, sa zadovoljstvom sam uzeo učečće.
POLITIKA: Kako je navedeno, tema je bila eventualna saradnja na definisanju autonomije Sandžaka kao evropske prekogranične regije između Srbije i Crne Gore, o kakvoj tačno saradnji i autonomiji se radi, da li SDA Sandžaka sprema neki zahtev vlastima tog tipa?
Imamović: Kada govorimo o razmjeni iskustava, tu najprije mislim na mogućnosti korišćenja evropskih fondova namijenjenih takvim i sličnim regionima, ali i standarda po kojim se definišu regioni poput Južnog Tirola. Nas u Sandžaku zanima taj institucionalni i naučni pristup po kome su oni orgnizovani. Ostaje da vidimo koliko će ta znanja i iskustva biti primenjiva kod nas.
Koliko možemo da primjetimo, tema autonomije je bliska i Predsjedniku Nikoliću, ali i Premijeru Vučiću, Dačiću i drugim visokim zvaničnicima i institucijama koji traže autonomiju za zajednicu srpskih opština na Kosovu, pa ukoliko je to dobar model za Srbe na Kosovu, ne vidim zašto ne bi bio i za sve građane u Sandžaku.
Istina, mi nismo pristalice da se regije definišu po etničkom principu kao što se predlaže za "zajednicu srpskih opština", Sandžak je ipak multietnička regija u kojoj u jako dobrim odnosima žive Bošnjaci, Albanci, Srbi, Crnogorci i dr.
Mi želimo bogate ljude, koji žive slobodno i slobodno konzumiraju svoja prava, koji u skladu sa Ustavom, domaćim zakonima i međunarodnim normama upravljaju sistemom u kome žive. Mi hocemo bogate građane, stabilne poreske obveznike, koji su motor ove zemlje, a ne socijalne slučajeve i korisnike socijalne pomoći koji su teret državi.
Smatramo da je visok stepen autonomije najbolji način da dostignemo taj nivo. Ukoliko neko smatra drugačije neka ponudi to bolje rješenje. Ja samo znam da ovaj postojeći model u Sandžaku i odnos centralnih vlasti prema Sandžaku donosi samo haos, beznađe i socijalni nemir. Odnos državnih organa prema građanima Sandžaka, veliki broj neriješenih ubistava, nulti stepen implementacije ljudskih i manjinskih prava iz oblasti zdravstva, školstva itd.
Sve su to razlozi da tragamo za rješenjem i najboljim modelom. Centralna vlast na ovaj način skida jedan ogroman teret odgovornosti za čitav jedan region. I ne vidim nijedan negativan aspekt ovog modela.
Budžet Juznog Tirola je 5 milijardi eura, na 550.000 stanovnika, prosječna zarada 35000e. Mi imamo prvo, potrebu i obavezu da to isto želimo, težimo i tražimo za Građane Sandžaka.
Tvrdim da je model Juznog Tirola, trenutno najbolji takav primjer uspješne autonomne pokrajine u kome ljudi žive.
Postoje pozitivni signali od političkih struktura u Crnoj Gori za tako nečim, vjerujem da će se i u Srbiji javiti svijest o korisnosti jednog takvog modela. Prvi razlog jeste ekonomska korist; Evropski fond za prekograničnu saradnju u kome stoje na raspolaganju milijarde eura za projekte prekogranicne saradnje, tacnije 35% svih sredstava EU za regionalnu saradnju.
Drugi jak razlog je, povezivanje dvije bliske zemlje kao sto su Srbija i Crna Gora, buduće zemlje EU.
Građani Sandžaka su vezivno tkivo, a Sandžak karika koja spaja Srbiju i Crnu Goru.
Treći, a za nas najbitniji, razlog je pravo građana Sandžaka ja brzi ekonomski razoj, regionalnu samoupravu i punu implementaciju prava i sloboda garantovanih Ustavom i zakonima Republike Srbije.
POLITIKA: Nekako se čini da je ova poseta Južnom Tirolu pala u nezgodnom trenutku, s obzirom da se održavao referendum za nezavisnost Škotske i da su Južni Tirol posećivali i predstavnici nekih regija u zemljama EU, koje, takođe, najavljuju referendum za otcepljenje?
Imamović: Zajedno sa rezultatima, ovaj referendum u Škotskoj ali i čitavoj Velikoj Britaniji je bio festival demokratije. Ovo kažem zbog zrelosti političkog rukovodstva Velike Britanije da omogući svojim građanima da kažu šta misle, žele, osjećaju. Pored svih pogodnosti koje je Škotska imala u UK, dobili su priliku da slobodno biraju. Odlučili su se da zadrže ovo što imaju, a prema najavama dobiće jos veće pogodnosti.
Centralne Vlasti u Londonu su najavile jos veća ovlačćenja svim državama u Velikoj Britaniji.
Stanje demokratije u našoj zemlji, na žalost nije na tom nivou. Ovdje ti sude ukoliko spomeneš nesto što Ustav definiše, i ne samo definiše nego i omogućava, govorim o autonomiji.
Danas spomeneš ustavnu riječ autonomija i odmah orkestrirano, skoči čitava srpska politička elita i mediji da lome kičmu. Potpredsjednik Vlade Ljajić je dotrčao u Novi Pazar da prijeti kako će svaka pomisao o autonomiji "doći na naplatu". On treba da objasni demokratskoj javnosti o kakvoj naplati se radi?
Čiju prijetnju on to prenosi, jer je godinama poznat po tome, stiče se utisak da je njegova jedina uloga da prijeti Bošnjacima. Pitam se, u čije ime ovog puta.
Potpredsjednik Vlade koji je već 15 godina ministar u svim Vladama, dolazi da prijeti narodu koji hoće da poboljša svoje stanje i uslove života. Taj čovjek ništa za 15 godina nije uradio za Sandžak, a sad se ljuti sto građani Sandžaka traže da sami sebi da pomognu.
Naš cilj kao regionalne stranke jeste da imamo Sandžak kao modernu evropsku prekogranicnu regiju, koja ce biti most spajanja, a ne zid razdvajanja budućih evropskih zemalja Srbije, Crne Gore, pa i BiH.
To je legitimna želja i pravo i niko ne može da prijeti Bošnjacima za slobodno izražavanje želja, prava i potreba.
Podsjećam da su se građani Sandžaka, upravo na referendumu 25, 26 i 27. oktobra 1991. godine, izjasnili o autonomiji Sandžaka. Koristeći tada svoje civilizacijsko i demokratsko pravo za izjašnjavanjem.
Dok su neki puškama i topovima otimali tuđe teritorije, građani Sandžaka su tada na referendumu, civilizovano, olovkom i papirom rekli kakav život i kakvo uređenje hoće.
POLITIKA: Nezadovoljni ste načinom izbora nacionalnih saveta, da li je bilo razgovora sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave o tome I, ako jeste, šta je dogovoreno?
Imamović: U suštini je problem što su manjine diskriminisane ovim uputstvom za sprovođenje izbora.
Razgovarali smo sa ministarstvom, predstavnicima RIK-a, inicirali smo sjednicu skupštinakog Odbora za ljudska i manjinska prava i kod svih smo tražili da se promijeni upustvo RIK-a za sprovođenje izbora. Tražimo da se manjinama omoguće isti uslovi, koji pripadaju svim građanima koje imaju na parlamentarnim, pokrajinskim i lokalnim izborima.
POLITIKA: Lider vase stranke je izjavio da SDA traži da se Bošnjacima omogući učesće u svim državnim institucijama u skladu sa nacionalnim sastavom stanovnistva u sandžackim gradovima, ali Bošnjaci su uključeni, da li vi to tražite uključenje predstavnika vaše stranke?
Imamović: Bošnjaci nisu adekvatno zastupljeni u državnim organima sa javnim ovlašcenjima. Pod adekvatno, mislim da struktura zapošljenih bude usaglašena sa strukturom stanovništva. To Ustav i zakoni garantuju i to traži i naš predsjednik Ugljanin i svi Bošnjaci.
Bošnjaci, imaju kvalitetne, obrazovane, iskusne i sposobne da vrše svaku javnu funkciju u ovoj zemlji.
POLITIKA: Najavljeno je upućivanje zahteva državnim funkcionerima da se reši bošnjacko nacionalno pitanje I status u Srbiji, šta to tačno znači?
Imamović: Otklanjanje svih prepreka u ostvarivanju prava Bošnjaka garantovanih Ustavom i zakonima u Republici Srbiji.
Djelotvorno učešće Bošnjaka u javnom životu, najprije kroz usaglašavanje nacionalne strukture zapošljenih u državnim organima sa javnim ovlašćenjima, tu mislim sudstvo, tužilastvo, policiju, inspekcijske službe, carine itd.
Lična, pravna i imovinska sigurnost građana u Sandžaku, jednakost svih pred zakonom, pravo građana Sandzaka na brzi ekonomaki razvoj. Slobodni i demokratski izbori za nacionalne savjete. To su samo neki od zahtjeva, zajedno sa svim stvarima koje smo prije spomenuli u ovom razgovoru.
POLITIKA: Stiče se utisak da se lični animozitet koji postoji između Sulejmana Ugljanina I Rasima Ljajića , a nakon ostanka SDA van vlade prenosi na neki drugi nivo, da se zbog toga iz SDA čuju strasno oštre reči, pa I teške optužbe za teror nad Bošnjacima I sve u vreme dok Novim Pazarom šetaju mladi Bošnjaci u uniformama?
Imamović: SDA Sandžaka nije ostala van Vlade, već je imala uslov za ulazak u Vladu. Optužbe na račun Rasima Ljajića dolaze od članova njegove stranke, njegovih ljudi koji su bili izvršioci najtežih krivičnih djela, od politički motivisanih ubistava, otmica, bombaških i oružanih napada, uništavanja imovine. Njegovi ljudi ga optužuju da im je on naređivao zločine. SDA Sandžaka traži od države da se ta njihova svjedočenja o zvjerstvima ispitaju.Predsjednik Ugljanin je o tim stvarima govorio i dok je bio u Vladi.