Press konferencija predsjednika SDA Sandžaka Dr. Sulejmana Ugljanina.
Izjavu predsjednika Ugljanina prenosimo u cjelosti:
"Uvaženi predstavnici medija,
Imajući u vidu:
Da Bošnjaci u Srbiji imaju mnogo problema i mnogo nerješenih pitanja;
Da postoji veliki broj bošnjačkih političkih stranaka kojima se komada i sitni bošnjačko biračko tijelo;
Da u ovoj situaciji ni jedna bošnjačka stranka nema dovoljno legitimiteta da zastupa interese bošnjačkog naroda u Sandžaku;
Postavlja se pitanje da li veliki broj bošnjačkih političkih stranaka u Sandžaku koristi Bošnjacima ili su postale glavna prepreka u rješavanju statusa bošnjačkog naroda u Srbiji?
Savjet za nacionalnu stratešku politiku Bošnjačkog nacionalnog vijeća
Bošnjačko nacionalno vijeće kao najviše političko i predstavničko tijelo Bošnjačkog naroda Sandžaka pokrenulo je postupak za utvrđivanje osnovnih zajedničkih elemenata bošnjačke nacionalne politike za koje postoji (konsenzus) - najveća moguća saglasnost u bošnjačkom narodu. To bi obavezivalo sve političke faktore, prvenstveno političke stranke sandžačkih Bošnjaka, da to ugrade u svoj program i da se javno zalažu za te vrijednosti.
Ovo je dobar osnov da se uspostavi ozbiljna strateška saradnja političkih faktora sa bošnjačkim nacionalnim i sandžačkim teritorijalnim identitetom, što je prvi korak za formiranje bošnjačkog a potom i sandžačkog poslaničkog kluba.
SDA Sandžaka podržava aktivnosti BNV na ovom planu i uzećemo aktivno učešće u tom procesu.
Reakcija na odgovor Ustavnog suda Srbije
Izmjenama i dopunama manjinskih zakona koje je usvojila Skupština Srbije 20. juna 2018. godine Vučićev režim je umanjio ranije stečena prava manjina u Srbiji.
Time je Bošnjacima u Sandžaku uskraćeno pravo da budu adekvatno zastupljeni u tužilaštvu, sudstvu, policiji i drugim državnim organima i službama sa javnim ovlašćenjima, što bošnjački narod dovodi u podređen položaj.
Novim zakonom brisan je član 21. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina kojim je bilo propisano, citiram: „prilikom zapošljavanja u javnim službama, uključujući i policiju, vodi se računa o nacionalnom sastavu stanovništva, odgovarajućoj zastupljenosti i o poznavanju jezika kojim se govori na području organa ili službe.“
Imajući u vidu navedeno, navedeni član i pravo koje iz njega proističe predstavljaju stečeno pravo koje se ne može ukinuti ili umanjiti kao što je to utvrđeno članom 20. stav 2. Ustava Republike Srbije.
U skladu sa tim, 1. novembra 2018. godine uputio sam Ustavnom sudu Srbije inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 20. spornog Zakona.
Ustavni sud Srbije u odgovoru u potpunosti ignoriše Ustav i odredbe zakona o Ustavnom sudu i sebe proglašava nenadlježnim za postupanje u ovom slučaju.
Na ovaj način Ustavni sud Srbije je urušio čitav pravni sistem Republike Srbije.
Ovakvim postupcima Srbija se više udaljava od Evropske unije i evropskih vrijednosti i sve više liči na državu iz vremena Slobodana Miloševića.
Povodom toga uputio sam 15. aprila 2019. godine predsjednici Ustavnog suda Srbije zahtjev za preduzimanje mjera u cilju zaštite ustavnosti iz člana 105. Zakona o ustavnom sudu.
Pozivam predsjednicu Ustavnog suda Srbije da prihvati ovaj zahtjev i stane u zaštitu ustavnosti u Srbiji jer svako drugo rješenje znači da ovom državom rukovode paralelne strukture vlasti.