Predsjednik SDA Sandžaka je još od 29. jula 1990, a Bošnjačkog nacionalnog vijeća Sandžaka od 11. maja 1991. godine. Bošnjačka lista za evropski Sandžak je koalicija nastala 2008 - sporazum su, osim SDA, potpisali Bošnjačka demokratska stranka Sandžaka (BDSS); Socijal-liberalna partija Sandžaka (SLPS) i Reformisti Sandžaka (RS).
Jeste li ucestvovali u popisu stanovništva u Srbiji?
- Popis je krenuo. Ide dobro,ljudi se popisuju. I ja ću se svakako upisati.
Kako ocjenjujete Zukorlićev poziv na bojkot popisa? Šta pokazuje njegov neuspjeh u mobilizaciji Bošnjaka na bojkotu?
Ovdje ima nekoliko stvari koje su se pomiješale. Svi mi na Balkanu ima mo još neraščišćenih stvari. Zukorlić je čovjek koji se poziva na izborni rezultat Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Međutim, Bošnjačko nacionalno vijeće je sastavljeno od tri izborna rezultata - jedan čini Zukorlićeva Bošnjačka kulturna zajednica, drugu čini Bošnjačka lista i treću čini Bošnjački preporod.
Neophodno je da svi pobrojani na osnovu izbornih rezultata formiraju Bošnjačko nacionalno vijeće koje je organ samouprave po zakonu konstituisan i da se dogovore o za jedničkom stavu Bošnjaka.
Zukorlićev razlog protiv popisa - da su formulari izdani na ćirilici - najmanje je važan, to je proceduralna stvar. Postoji mnogo većih razloga - problem nestalnih Bošnjaka, ubijenih, onih 230 kuća u pribojskim selima na granici prema Rudom koje su popaljene, u kojima ljudi i dan-danas žive kao izbjeglice i raseljena lica i ne mogu da dođu u svoje kuće. To je problem. Insistirao sam da pomognemo tim ljudima da se vrate, da se oni popišu. Nismo uspjeli. Insistiramo da izgradimo infrastrukturu, puteve, kuće, da ljudima omogućimo održivi povratak i opstanak.
Vi govorite o tri izborna toka - je li Zukorlić u toj priči politički ili vjerski lider?
Nažalost, to je sporna stvar za sve nas Bošnjake. On je izašao u izbornu kampanju sa ahmedijom, sa čitavom infrastrukturom Islamske zajednice. To je problem. Islamska zajednica pripada svim Bošnjacima, svim muslimanima, tako da je ne pošteno i nekorektno stavljati islamsku infrastrukturu u korist bilo koje izborne vode.
Reis Cerić trenutno sa muftijama boravi u Turskoj, gdje ga prati Zukorlićev zamjenik. Ovdje se pojavila informacija da je Zukorlicu uskraćeno gostoprimstvo u Turskoj - je li to tačno?
Čuo sam od jednog prijatelja iz Turske da je to tako bilo.
Kakve su vaše relacije sa turskim diplomatama, Erdoanovom strankom, s obzirom na to da ste jedno vrijeme bili tamo u azilu?
Da. Sto se tiče Erdoana, mi se znamo od prije politike, a isto je i sa predsjednikom Abdulahom Gulom. Mi smo prijatelji mnogo duže nego što su njih dvojica postali važni ljudi svjetske političke scene, ili što sam ja počeo da se bavim ovim nacionalnim pitanjem na Balkanu.
Imamo dobru saradnju, korektne odnose i ta moja dobra saradnja sa njima ima rezultat da su Turska i Srbija u vrijeme moga mandata, za ove tri godine, digle saradnju na najviši mogući politički nivo.
Možete li napraviti paralelu između položaja Bošnjaka u Srbiji u vrijeme Miloševića i sad?
Jedna je stvar položaj Bošnjaka do pada Miloševićeva režima i u vrijeme ove demokratske političke grupacije koja vlada zemljom. Međutim, suštinski se mnoge stva- ri nisu još mogle desiti. Bez obzira što imamo izvanrednu saradnju sa čitavom listom za evropsku Srbiju - i sa gospodinom Tadićem, sa Dinkićem, sa Ljajićem, sa Dačićem. Mi, kao bošnjačka lista, koji smo autentični predstavnici Bošnjaka Sandžaka u Parlamentu Srbije, iskoristili smo taj zakonski osnov i pojavili se na prošlim izborima 11. maja 2008. kao Bošnjačka lista za evropski Sandžak - dobili smo toliko glasova da nam je falilo još hiljadu do trećeg poslanika. Imamo dva bošnjačka autentčna, legitimna predstavnika u Skupštini Srbije i naš je cilj da sve zahtjeve i sve proble-me koji su naslijeđeni iz Miloševićeva režima rješavamo kroz Parlament, kroz Vladu i državne institucije. Moram da kažem da još nismo postigli dovoljan minimum potrebne volje da se otklone posljedice djelovanja Miloševićevog režima.
A to su: prognani Bošnjaci - da stvorimo uslove za povratak i održivi opstanak u Sandžaku, da nađemo one koji su ubijeni, kidnapovani, nestali... Kad se sastanu gospodin Tadić i gospodin Josipović 24.i 25. novembra 2010. u Zagrebu, oni se slože da je preduslov svih preduslova za saradnju na Balkanu da se otkriju žrtve, nestali, da se nađu kidnapovani i da se progna-ni vrate. Tad je rečeno da je to civilizacijska obaveza svih nas. Očekujem da je gospodin Tadić mislio na sve građane Srbije, ne samo na Srbe koji su oteti i nestali. Nažalost, državne komisije koje se bave nestalim licima i Komesarijat za izbjeglice - ni jedna ni druga ni u jednom svom papiru ne spominju Bošnjake. To je problem. Mi smo kao bošnjačka strana učinili puno u Skupštini i Vla- di na opštem državnom planu i vrijeme je i hoćemo da učinimo nešto konkretno za Bošnjake.
Šta mislite o zahtjevima za autonomijom Sandžaka?
Autonomija je jedna od istorij-skih stvari koja je postojala. Sa današnjeg stanovišta to je jedna preporuka Savjeta Evrope za brži ekonomski razvoj. Gdje god su države regionalizovane, gdje god postoje regional ne samouprave, te su države bogate i brže se razvijaju.
Da li to podrazumijeva otcjepljenje od Srbije i Crne Gore?
Sad ja ne znam ko šta podrazumijeva. Bošnjačka lista za evropski Sandžak u svom programu jasno kaže - zalažemo se za pravo građana Sandžaka na brži ekonomski razvoj. Da li će se to postići kroz ovaj vid regionalne samouprave ili onaj vid autonomije, ostaje da se dogovaramo i da nađemo najsretnije rješenje.
Čuli ste izjavu Ivice Dačića i Vuka Draškovića o podjeli Kosova i Bosne?
Priča se o tome.
Kako Vi to komentirate?
To je na onima koji su odgovorni za mir u svijetu. Međunarodna zajednica je ta koja određuje dinamiku ulaska u Evropsku uniju, dobijanje ili ne kredita, oni se pitaju, a mi samo snosimo posljedice tih i takvih izjava.
Da li Vi, zaista, mislite da je moguć raspad Bosne na račun Kosova ili Sandžaka?
Lično mislim da su to neodmjerene izjave, neutemeljene izjave, da su to možda načini kupovine nekih glasova tog radikalnog biračkog tijela i da je to u pitanju. U suštini, to nema nikakve veze sa realnošću.
Kako ocjenjujete učešće Bošnjaka u Parlamentu i Vladi Republike Srbije?
Za ove tri godine napravili smo izvanredne, nevjerovatne rezultate u Vladi Republike Srbije na održivom razvoju nedovoljno razvijenih područja. Moje kolege u mom timu iz Sandžaka i ja smo imali hrabrosti, znanja i iskustva i mi smo to uložili i napravili smo izvanredne, pozitivne pomake u održivom razvoju 48 najnerazvijenijih opština u Republici Srbiji. Ja sam mislio da će biti samo 6 sandžačkih, međutim ispalo je na 48 opština. Druga stvar, u tim opštinama živi najekstremnije, najradikalnije, najneobrazovanije srpsko biračko tijelo koje je bilo u prvim redovima za neke ekstre-mne pozive nekih Mladića, Karadžića i sličnih.
Za ove tri godine učinili smo da ti ljudi u tim opštinama sa velikim poštovanjem, sa puno ljubavi, dočekuju mene, Sulejmana Ugljanina, znači legitimnog predstavnika Bošnjaka.
U početku su bili vrlo rezervisani i oni u Beogradu, a kako ne u ovim malim mjestima. Mi smo u Skupštini Srbije usvojili preko 80 posto evropskih zakona sa ta dva bošnjačka glasa. Možda niste informisani - izbori su bili 11. maja 2008. Narodnjaci su imali 124 i ta dva glasa trebala su za prevagu, nudili su svi sve. Mi smo na preporuku naših prijatelja iz Bosne i mojih prijatelja iz Turske odlučili da podržimo gospodina Tadića kao jednog perspektivnog balkanskog lidera koji je sposoban da razgovara, koji je tolerantan i mi smo ga podržali. Moji prijatelji iz Turske mi nisu prijatelji zato što su u vrhu države, nego onako, prijatelji kao osobe, privatno.
Je li Vi stvarno mislite o Tadiću da je perspektivan balkanski lider?
Mislim. I šta je bilo - mogu da vam kažem da je Vlada Republike Srbije formirana sa ta dva bošnjačka glasa. Drugo, preko 80 posto svih proevropskih zakona donijeto je u Skupštini Srbije sa ta dva bošnjačka glasa. Da nije bilo ta dva glasa u krizi 2.septembra, ne bi mogao da se stvori kvorum zasjedanja i tu smo pomogli. Mogu da kažem da smo dali veliki doprinos kao Bošnjaci, kao Bošnjačka lista, dajući vjetar u leđa Srbiji kao državi na njenom evropskom putu. Nama, kao Bošnjacima, odgovara Evropa.